www.brcanskenovine.blogger.ba
Bez dlake na tastaturi !
Ako pomenemo u istoj rečenici sport, kulturu i privredu vjerovatno će većini brčaka prva asocijacija biti resorno ministarstvo i ljudi zaposleni u njemu. Međutim, naš sagovornik je Neđo Ilić, direktor brčanske bolnice, predratni sportista i kulturni radnik. Čovjek sa kojim se može razgovarati na sve te teme i pri tome mu ne treba cijelo ministarstvo za odgovore.
Gospodine Iliću, krenimo od Vaše aktuelne funkcije. Kako ocjenjujete situaciju u brčanskoj bolnici i zdravstvu uopšte? Koliki je stepen opremljenosti brčanske bolnice, kakav je stručni kadar?
Zdravstveni sistem u Brčko distriktu je na znatno višem nivou u odnosu na naše okruženje ako posmatramo opštinske ili pojedine kantonalne institucije.Međutim zdravstvena djelatnost je vrlo složena i zahtijeva stalno usavršavanje i praćenje najnovijih naučnih dostignuća.Bolnica pruža najveći i najsloženiji mogući nivo zdravstvene zaštite i uživa respektabilan ugled kod drugih zdravstvenih organizacija u BiH.Po broju zaposlenika i njihovoj strukturi bolnica je ubjedljivo najveći organizacioni dio u javnom sektoru koji pripada Vladi Brčko distrikta. Opremljenost bolnice je na visokom nivou iako je potrebno težiti pravovremenom zanavljanju i nabavci nedostajuće opreme ukoliko želimo obezbijediti primjenu najnovijih naučnih dostignuća i spriječiti stagnaciju u razvoju.Kadrovi su ključni faktor svakog sistema i bez istih svaka druga ulaganja su besmislena.Od proglašenja Distrikta težimo obezbijediti standardizovan broj,potrebnu strukturu po vrsti specijalnosti i maksimalno moguće obučen visokostručni medicinski kadar.Procesima edukacije van ustanove i dovođenjem vrhunskih stručnjaka u cilju edukacije vlastitih kadrova u našu sredinu učinili smo vidan napredak na navedenom polju.Danas imamo nekoliko bolničkih jedinica koje u stručnom smislu ne zaostaju za mnogo većim klinikama,ali ima i jedinica kojima je potrebno intezivnije brojčano,strukturalno i stručno jačanje.Mora nam se omogućiti intezivnije podmlađivanje kadrova jer to je jedini ispravan put.Koliko smo uspješni efikasni i sigurni svoj sud će svakako dati pacijenti – korisnici naših usluga,osnivač ali i zaposlenici i agencije koje u akreditacijskom procesu prate i ocjenjuju naš rad.
Pominje se nezadovoljstvo stručnog osoblja platama i najava pojedinaca da će napustiti Brčko. Koliko ima istine u tome i kako bi se mogli prevazići aktuelni problemi?
Nezadovoljstvo stručnog osoblja platama je evidentno i ta se činjenica ne može izbjeći.Moram reći da je nezadovoljstvo veće poređenjem plata visoko stručnih medicinskih radnika sa platama zaposlenika u drugim Vladinim odjeljenjima i administrativnoj službi Skupštine.Apsurdno je da neka samozvana specijalistička zanimanja budu više plaćena od ljekara specijaliste ili da kafe kuvarica ima veću platu od medicinske sestre u intezivnoj njezi. Međutim,moram naglasiti da nije plata jedini motivirajući faktor i mi nastojimo da motivisanost radnika podignemo na viši nivo.Sadašnji sistem organizovanja nas u tome usporava i sprečava ali sa raznim organizacionim promjenama koje pripremamo i koje su naišle na podršku kako Vlade tako i OHR-a i korekcijama plata koje slijede očekujem da navedene probleme otklonimo.U dosadašnjem periodu ni jedan radnik nije napustio bolnicu a da je kao razlog napuštanja naveo visinu plate.Od najavljenog odlaska specijalista u sredstvima javnog informisanja do danas dva ljekara su zaključila radni odnos i to zbog sukoba interesa i odlaska na kliniku na poslove većeg nivoa u cilju napredovanja u struci.Ipak moram naglasiti da nas u skoroj budućnosti čeka ozbiljan problem obezbjeđenja novih kadrova i zadržavanja postojećih sticanjem uslova za ulazak BiH u EU kada će mnogi kadrovi a naročito ljekari specijalisti odlaziti u druge evropske zemlje gdje su znatno više plaćeni i imaju veće mogućnosti napredovanja. Evidentno je da se na tržištu rada svakim danom sve manja ponuda visokostručnog medicinskog kadra jer su znatno poremećena mjerila vrijednosti i sve je manje studenata koji se opredjeljuju za medicinsku djelatnost.Kod usvajanja strateških planova razvoja zdravstva o navedenim činjenicama moramo blagovremeno voditi računa.
Nedavno su prestali sa radom aparati za dijalizu. Da li je to privremeno i koliko bi ovakva situacija mogla potrajati?
Zbog kvara na sistemu reverzne osmoze koja služi za obezbjeđenje medicinski ispravne vode za rad aparata za hemodijalizu bili smo prisiljeni privremeno prestati sa hemodijaliziranjem pacijenata i iste zbrinuti u okolnim centrima za hemodijalizu u Šamcu i Bijeljini.Mi se nadamo da je to privremeno i da ćemo otklanjanjem kvarova i obezbjeđenjem uslova za sigurno hemodijaliziranje pacijenata koji koriste navedene usluge nastaviti sa radom.Jedino ispravno i potpuno pouzdano rješenje je igradnja i puštanje u funkciju novog centra za hemodijalizu.
U izvještajima se pominju milionske cifre koje brčanska vlada izdvaja za liječenje brčaka u drugim centrima. Koliko bi ta sredstva bila dovoljna za nabavku odgovarajuće opreme i osposobljavanje kadra u brčanskoj bolnici, kako bi se pacijenti liječili kod kuće?
Ovo pitanje je veoma složeno i zahtijeva posmatranje sa više strana.Evidentno je da Fond zdravstvenog osiguranja za liječenje u drugim ustanovama van Brčko distrikta izdvaja značajna finansijska sredstva koja se na godišnjem nivou prosječno kreću oko 5 (pet)miliona KM.Analize pokazuju da se raznim mjerama koje preduzima i Fond ali i Bolnica navedeni troškovi mogu smanjiti ili bar zaustaviti njihov rast što smo uspjeli u 2008. godini. Veliki je pritisak na visoko stručne medicinske radnike kada su u pitanju zahtjevi za liječenje u drugim razvijenim klinikama.Učesnici takvih pritisaka su pacijenti,rodbina ali i nosioci izvršnih,zakonodavnih i političkih funkcija. Ne pamtim da ima i jedan slučaj da je neko tražio ili predlagao upućivanje bilo kog pacijenta u zdravstvenu ustanovu našeg ranga jer bi nas to trebalo posebno zabrinuti.Zahtjevi za upućivanje na klinike su prirodna stvar jer svako teži vrhunskom kvalitetuNašim poslovnim aktivnostima i otvaranjem novih sadržaja rada mi smo uspjeli zadržati značajan broj pacijenata u pojedinim oblastima medicine (dijagnostičke usluge,genetsko savjetovalište,onkologija i hemioterapija,pojedine procedure u oblasti ortopedije,urologije i drugih hirurških disciplina) razvijajući djelatnosti u vlastitoj režiji uz pomoć angažovanih stručnjaka iz vrhunskih klinika i bolnica.Intezivno radimo na provođenju planova stručnog usavršavanja i subspecijalizacija vlastitih stručnjaka što sa određenim organizacionim promjenama i prenošenja odgovornosti ali i stimulacija na nosioce poslova treba da doprinese poboljšanjima u ovoj oblasti.Iluzija je očekivati da će ulaganja u novu i nedostajuću opremu sama od sebe donijeti smanjenje navedenih troškova. Naprotiv,povećavanjem tehničkih mogućnosti povećavaju se novootkriveni slučajevi bolesti koje se moraju liječiti a to stvara uslove za produženje životnog vijeka stanovnika ali i povećane troškove liječenja.Rješenje problema treba tražiti kroz ulaganje sredstava u zdravlje,t.j.mjere preventive da do bolesti ne dolazi ili da se pojava bolesti što više odloži.Ulaganja u rješavanje posljedica i liječenje bolesti je znatno skuplje.Organizacione promjene koje uskoro treba da uslijede u funkcionisanju zdravstvenog sistema treba da omoguće strateški zaokret ka ostvarenju navedenog cilja.
Ima li još teškoća sa kojima se susrećete u radu a niste ih pomenuli? Spremaju li se neke novosti u brčanskoj bolnici?
Organizacija rada i rukovođenje ustanovom koja broji više od 400 zaposlenika raznih djelatnosti i specijalizacija,u kojoj svakodnevo usluge traži i ostvaruje nekoliko hiljada korisnika je veoma složeno i teško. Postojeći sistem organizovanja u okviru Vlade Brčko distrikta nam je omogućio materijalnu sigurnost ali nažalost i iskomplikovao funkcionisanje kroz razne ‘’birokratske ‘’ procedure i zavisnost od drugih subjekata van zdravstvenog sektora koji nema dovoljno sluha i odgovornosti za rješavanje zahtjeva zdravstva koji ne trpe improvizacije i odlaganja.U 2009. godini predviđene su određene promjene zakonske regulative koje će omogućiti unapređenja i otklanjanje konstatovanih slabosti u funkcionisanju sistema.U skladu sa usvojenim preporukama konsultantskih kuća i zacrzanim strateškim ciljevima iz Strategije razvoja zdravstva za period 2008-2012. godina u toku 2009. godine bolnica će provesti djelimične organizacione promjene i usklađivanja organizacije rada pripremajući se za potpun prelazak sa funkcionalnog na procesni sistem organizovanja.U tom cilju su već završeni ili su u toku radovi na rekonstrukciji pojedinih bolničkih odjeljenja koja treba da omogući znatno veći nivo za pružanje zdravstvenih usluga. Intezivno radimo i na uvođenju novina u sistemu informisanja korisnika usluga ali i zaposlenika jer smo sagledali potrebu za informativnim unapređenjem.Očekujemo da će zdravstvo od 2010. godine funkcionisati kao samostalna javna ustanova.
Koliko se sjećam, nekada ste igrali fudbal u brčanskoj ‘’ Bosni’’. Folklorom ste se bavili od ‘’ Interpleta’’, preko ‘’ Pere Ćuskića’’ do ‘’ VELUK-a’’. Jesmo li nešto propustili i da li danas imate vremena za ove dvije stare ljubavi?
Očito da Vas sjećanje dobro služi.Tačno je da sam aktivno igrao fudbal više od petnaest godina ali svoju perspektivu kao fudbaler profesionalac nisam vidio.Dugo godina sam obavljao i razne rukovodne dužnosti u okviru asocijacija fudbalskog sporta na opštinskom,regionalnom ,republičkom a poslije Dejtona i na nivou BiH.Današnji fudbalski sport je daleko od onoga čega se Vi sjećate,nažalost bliže zaboravu nego želji da se u okviru njega čovjek bavi bilo kakvim aktivnostima.U fudbalskom sportu više nisam aktivan.Folklorom sam se počeo baviti po nalogu direktora srednje škole a pored aktivnog igranja i rukovođenja folklornim sekcijama Društava koje ste nabrojali bio sam i među prvim polaznicima iz BiH koji je završio školu folklora kod prof.Ivana Ivančana tadašnjeg umjetničkog rukovodioca profesionalnog ansambla ‘’Lado’’.Kao umjetnički rukovodilac GKUD-a ‘’ Veljko Lukić Kurjak ‘’ koristeći stečene veze i poznanstva iz škole obezbijedio sam profesionalno postavljanje igara iz istočne Makedonije od strane Prof.Stanislava Višinskog od kog dana su u folklornoj kulturi počeli da duvaju neki novi napredniji vjetrovi.Za razliku od bavljenja fudbalskim sportom aktivno bavljenje folklorom mi je zaista puno značilo i uvijek će mi ostati u lijepoj uspomeni.
Osim pomenutih KUD-ova nekada je u Brčkom djelovalo još nekoliko. Sada isto imamo nekoliko društava, ali čini se da je atmosfera drugačija. Nekada su se brčanski amateri međusobno nadigravali i natpjevavali koristeći svaku priliku. Posebno je bilo ''oštro'' na legendarnom festivalu ''Mladi Graditelji'' ili na prazničnim nastupima u centru grada. Kako Vam to sve danas izgleda i šta mislite o ponovnom oživljavanju festivala?
Devedesete godine su oblasti kulture i sporta,i ne samo u njima,odnijele mnogo toga čega se sa tugom i sjetom možemo samo sjećati.Umjesto masovnog bavljenja amaterizmom u oblasti kulture i sporta danas imamo intezivan rast pojava narkomanije, alkoholizma i drugih štetnih poroka.Festival ‘’Mladi Graditelji’’ je dostigao nivo tadašnje republičke manifestacije što se u to doba teško sticalo.To je manifestacija kojom su se godinama generacije učesnika ponosile i drago mi je što sam imao priliku biti i aktivni učesnik-takmičar ali i kao član žirija na navedenom festivalu.Bio bih veoma sretan kada bi sadašnje generacije takvu ili sličnu manifestaciju obnovile.Međutim,nažalost to je malo vjerovatno.Nikada u periodu koji analiziramo nismo imali bolje tehničke uslove u odnosu na ove koje posjedujemo danas.Nikada prosvetni radnici nisu imali u relativnim odnosima veće plate nego što ih imaju danas a da se na prste jedne ruke može nabrojati ko od njih vodi neku sekciju u okviru van nastavnih aktivnosti.Tehnološki napredak,videosistemi,internet učinili su da mladi polje interesovanja prenesu na drugu oblast do te mjere da danas imamo primjere otvaranja specijalnih bolničkih odjeljenja za liječenje od bolesti ‘’internet zavisnosti’’.Ohrabruju primjeri ‘’Prosvete’’,GKUD-a,pojedinih naprednih seoskih društava i sekcija koji ukazuju da interesovanje za ovu oblast kulture postepeno raste.Bez aktivnog uključivanja školske omladine nije realno očekivati ponovan nastanak bilo kakve slične manifestacije.Nevladine organizacije takođe mogu doprinijeti unapređenjima u ovoj oblasti.
Koliko bi bilo važno za brčanske amatere da se ojača rad gradskog KUD-a i pokrenu nove sekcije?
Jačanje rada GKUD-a i formiranje novih i omasovljenje postojećih sekcija je veoma značajno svakom amateru koji je već aktivan,ali i roditeljima koji žele usmjeriti djecu u sticanju zdravog pogleda na život.Mišljenja sam da amaterizam kroz razne oblike djelovanja treba stimulisati ali i njihov rad adekvatno stimulativnim mjerama nagrađivati.Potrebno je stvarati uslove za veću povezanost i saradnju postojećih društava i sekcija u oblastima gdje je vidljiv značajan napredak.Ulaganja u osposobljavanje stručnih kadrova mora biti odgovornije jer se amaterizam nikako ne bi smio pretvoriti i diletantizam.
Mnogima je folkloristima nekada bio san da igraju u profesinalnom ansamblu. Da li je taj san danas nešto bliži ili je još uvijek samo pusti san?
Kao aktivni folkloraš i student imao sam priliku učestvovati u jednoj audiciji za upis novih članova profesionalnog ansambla ‘’Kolo’’.Nisam prošao jer takvu masovnu zainteresovanost i takav kvalitet zainteresovanih kandidata je u današnjim uslovima teško i zamisliti.Imajući u vidu sve okolnosti i dešavanja,možda će Vam zvučati apsurdno ali je istinito,mislim da je današnji uspješan folkloraš bliži ostvarenju ovog sna.Manja zainteresovanost i neadekvatan status folkloraša profesionalaca koji nikada nije riješen na korektan način po meni omogućavaju ostvarenje ovog cilja.
Predsjednik ste FK ''Lokomotiva'' koji je protekle godine obilježio vrijedan jubilej, 60 godina postojanja. Kako je ovaj jubilej obilježen u klubu i gradu?
Odavno već nisam predsjednik niti član uprave FK ‘’ Lokomotiva '' i samo povremeno u skladu sa mogućnostima po njihovim zahtjevima pružam im razne vidove pomoći.Koliko mi je poznato, nažalost,Klub ničim zvaničnim nije obilježio ovaj vrijedan jubilej zbog materijalnih nemogućnosti i nedostatka podrške sa svih nivoa koji su do sada učestvovali u njihovom finansiranju.Iznenađuje me da se na svom sajtu nisu oglasili povodom ovog vrijednog jubileja jer bar to nije zahtijevalo dodatna sredstva. ( http://www.fklokomotiva.com/klub.htm)
Postoji li, kao nekada, rivalstvo između Lokomotive i Jedinstva ? Da li je još uvijek Lokomotiva rasadnik iz kojeg Jedinstvo bere najbolje plodove?
Koliko mi je poznato iz razgovora sa članovima Kluba i dnevne šztampe ova dva kluba su jedini na području Brčko distrikta gdje vi uopšte možete vidjeti sve fudbalske selekcije od pjetlića,pionira,kadeta,juniora do seniora. Mnogi su danas registrovali klubove samo da bi od Vlade Brčko distrikta dobili planirana budžetska sredstva u zbiru znatno veća nego ova dva kluba koji su stvaroci fudbalskih kadrova.Prateći prelaske fudbalera dalo bi se zaključiti da je ‘’fudbalska škola ‘’ Lokomotive bolja.Pošto su u različitim rangovima takmičenja mislim da to rivalstvo nije značajnije izraženo,ali je sigurno da uvijek postoji naročito u mlađim selekcijama koje se takmiče u istom rangu.
Kakva je trenutna situacija u klubu i kakve su ambicije?
Ovo pitanje morate postaviti predsjedniku i upravi FK ‘’Lokomotiva’’.